Pojesti ili baciti? Stručnjaci otkrivaju je li 'pravilo pet sekundi' istina ili mit

Postoje rečenice koje nas prate odmalena, a nismo sigurni otkuda dolaze i jesu li uopće istinite. Ne propitkujemo ih nego ih prihvaćamo i prenosimo na mlađe naraštaje. Padne li djetetu komadić hrane na pod, mnogi će roditelji reći da hrani nije ništa jer je na podu bila manje od pet sekundi. 'Pravilo pet sekundi', prema kojemu je hrana sigurna za jelo ako je na nečistoj podlozi provela manje od pet sekundi, kod mnogih se uvriježilo. Podignu komadić hrane, lagano ga puhnu i pojedu jer ju je šteta baciti.

Rok trajanja

Mogu li se začini pokvariti? Evo kako znati treba li ih baciti

No, moramo te razočarati. Famozno pravilo pet sekundi zapravo je mit o sigurnosti hrane. To je pokazalo više i istraživanja, no ističe se studija koju su proveli profesor Donald W. Schaffner i Robyn C. Miranda sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyju. Kako prenosi New York Times, autori su testirali četiri površine: nehrđajući čelik, keramičke pločice, drvo i tepih te četiri različitih namirnica: kriške lubenice, kruh, kruh s maslacem i gumene bombone od jagoda. Zaključili su da se bakterije s nečiste površine mogu odmah kontaminirati te da nije točno da nakon nekoliko sekundi hrani nije ništa.

Neke su površine sigurnije

Koliko će se brzo bakterije kontaminirati, ovisi o sastavu hrane, ali i o površini na koju je hrana pala. Prema istraživanju, tepih je sigurniji – u usporedbi sa čelikom i pločicama, tepih ima izrazitu nisku stopu prijenosa.

Bakterije su se, pak, brže i lakše prenijele na krišku lubenice, a istraživači su ustanovili da je to zbog visokog sastava vode. S druge strane, najsigurniji su nakon 'pada' bili gumeni bomboni. Da je pravilo pet sekundi mit tvrdi i stručnjak za sigurnost hrane Trevor Craig. I on ističe da se bakterije mogu gotovo odmah prenijeti s površine na površinu što rezultira kontaminacijom.

''Većina namirnica ima savršen potencijal za razmnožavanje i rast bakterija, a to je zato što se bakterije mogu prenositi s jedne na drugu površinu i prije nego što prođe pet ili 10 sekundi”, kaže Craig. Ipak, dobra stvar je što većina bakterija nije opasna, a ljudski imunološki sustav na njih uspješno odgovara.

Baciti ili pojesti?

''Što je hrana duže izložena nečistoj površini, to je veći rizik za njihovo širenje. Čak ni ispiranje hrane ne može sve magično oprati'', dodaje Craig. Unatoč tome, ne treba vjerovati u slavni mit. Svatko treba procijeniti hoće li preuzeti rizik i pojesti komad hrane koji je nekoliko sekundi bio na podu.

Baš poput Schaffnera i C. Mirande, ovaj stručnjak tvrdi da sve ovisi o površini na koju je hrana pala. Tvoj kuhinjski pult vjerojatno nije toliko čist kao što misliš, a isto vrijedi i za pod koji je izložen nečistim stopalima, ljubimcima i prašini. Stoga je ondje veći faktor rizika.

Stvar je procjene. Vjerojatno ti neće pozliti ako pojedeš kocke čokolade s kuhinjskog poda, no bi li isto pojela kad bi ti palo ispred ulaza ili u parku? Nekad je bolje spriječiti nego liječiti te imati na umu da neka dobra stara pravila nekad 'ne drže vodu'.

POGLEDAJ VIDEO: Utjecaj prehrane na dječje ponašanje i zdravlje