Počelo je snimanje devete sezone 'Života na vagi', showa koji već godinama mijenja zdravlje, izgled i općenito živote sudionika, ali i snažno odjekuje među gledateljima diljem regije. Nova sezona donosi nove hrabre pojedince koji su odlučili reći 'dosta' svom dosadašnjem životu i prestali čekati savršen trenutak - jer su osvijestili da ne postoji. Postoji samo prvi korak koji su se napokon odvažili napraviti zato što više ne žele biti dio porazne statistike prema kojoj više od 1,2 milijuna građana Republike Hrvatske ima problem s prekomjernom tjelesnom masom!

„Prvi korak je da sudionici 'Života na vagi' osvijeste što ih je dovelo do tog stadija pretilosti. Kad osvijeste uzrok problema, putem treninga i puno razgovora ispred i iza kamera, potičemo ih da vizualiziraju verziju sebe kakvom žele postati - život kakav žele živjeti i koji je moguć, ali ih kilogrami, strah od promjene i/ili neznanje sprječavaju u tome“, kaže trenerica Mirna Čužić i dodaje kako je svjesna da to nije nimalo lak put jer mršavljenje ne obuhvaća samo brojke na vagi i u tanjuru.

„Srž problema krije se puno dublje, u psihi svakog pojedinca i okolnostima u kojima su odrastali. Ali bez obzira na okolnosti, svi imamo mogućnost izbora. Najvažnije je izaći iz mentaliteta žrtve i donijeti odluku da želiš promijeniti svoj život u korist dugoročnog zdravlja i zadovoljstva“, kaže Mirna.

Danas, kada živimo brzo, sjedimo mnogo više nego što bismo trebali i želimo rezultate odmah, sve više ljudi traži izlaz iz začaranog kruga loših navika. Naši su djedovi i bake znali što znači težak život; radili su fizički, ustajali prije zore, vraćali se kući umorni - ali nisu bili pretili. Nisu imali privatne trenere, aplikacije za praćenje koraka ni brojili kalorije, oni su se kretali, jeli jednostavno i koristili hranu kao pokretačku snagu za sve dnevne izazove.

„Pogledajte samo neke stare fotografije kupališta od Bačvica u Splitu do kupališta na Savi u Zagrebu… teško je uočiti koju 'škembu'. Trenutačno je ljeto, okrenite se oko sebe gdje god bili i sami napravite postotak onoga što vidite… moramo se izvući iz toga! Nije dobro“, kaže kreativni producent showa Vanja Meandžija.

Sada nam je dostupno sve što želimo znati o zdravlju i prehrani, no manje se krećemo, jedemo u hodu i sve češće tražimo utjehu u hrani umjesto u razgovoru, podršci. Kad smo tužni, ne pričamo o tome - lakše je otvoriti čokoladu. Zavaravamo se da je to samo ovaj put, samo nekoliko kilograma viška i došli smo do toga da gotovo svaki drugi odrasli građanin Republike Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu, a pretilost je postala tiha epidemija, bolest modernog načina života.

„A raditi svakodnevno na granici svojih mogućnosti i uvjerenja, probijati svoje mentalne barijere i pomicati svoje granice - mogu samo oni najhrabriji“, kaže trener Edin Mehmedović koji ne skriva koliko je ponosan na sve one koji su se odvažili na sudjelovanje u showu i odlučili promijeniti loše navike.

„Užurbani način života sigurno pridonosi tome što ne jedemo redovite obroke, odnosno, što nismo isplanirali što ponijeti na posao za međuobrok ili jesti na tjednoj bazi i to završava tako da jedemo usput, nutritivno siromašne obroke prepune rafiniranih šećera, skrivenih soli…, koji nam nisu donijeli ništa dobro, samo višak energije koju nećemo potrošiti, opet brzo osjećamo glad i unosimo brojne štetne sastojke koji će itekako naškoditi našem zdravlju...“, objašnjava nutricionistica Martina Linarić te nastavlja: „Ponekad jedemo i nesvjesno, posebice ako smo često za računalom i tu konzumiramo neke obroke. Isto tako, nedovoljan unos tekućine manifestiramo kao osjećaj gladi, a zapravo smo žedni! Za stvaranje takvih zdravih navika, prehrambenih ali i životnih, potrebno je vrijeme, malo discipline i ustrajnosti i, naravno, planiranja unaprijed i tada sve to postaje način života.“

Izgled je tu najmanje važan - pretilost je pitanje zdravlja i odnosa prema životu i ne nastaje preko noći - govorimo o godinama zanemarivanja, danas ću, sutra ću… loših navika koje više i ne primjećujemo, a sve to pravdamo nedostatkom vremena, stresom, životom... I najgore od svega što pretilost ne ugrožava samo odrasle osobe, sve češće pogađa i djecu.  Naime, svako treće dijete u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu! Djeca više ne znaju čitati kazaljke na satu ili igrati Školicu, ali znaju naručiti dostavu, obitelji sve rjeđe jedu zajedno, obroci se poslužuju pred ekranom, a kretanje se više i ne događa spontano, nego tek kad to aplikacija zatraži.

I upravo zato 'Život na vagi' nije samo televizijska emisija - to je podsjetnik da promjena nije nemoguća, da još nije kasno i da u svakome od nas postoji volja, samo je treba probuditi.

„Važno je da javnost razumije kako je pretilost bolest iza koje se nerijetko kriju traume, loši odnosi i emocionalni disbalans. Želimo vidjeti više suosjećanja za naše sugrađane koji muku muče s tom opakom bolešću, a najveća nam je želja osjetiti podršku šire zajednice u suzbijanju pandemije debljine, pogotovo kod djece“, kaže Mehmedović, a Linarić zaključuje: „Poticanje zdravijih prehrambenih navika zahtijeva kombinaciju znanja, dosljednosti, strpljenja i pozitivnog pristupa cijele obitelji. Promjene moraju biti održive i prilagođene svakodnevici - ne možemo očekivati od djece da se hrane zdravo ako to nije praksa u obitelji; djeca uče gledajući roditelje i usvajajući njihove prehrambene navike koje postaju obiteljske navike.“

'Život na vagi' nije samo borba pojedinaca s kilogramima - to je borba društva da mijenja uvjerenja, navike i budućnost generacija koje dolaze. Nova sezona 'Života na vagi' - ove jeseni na platformi Voyo i RTL-u!