Elektroničko nasilje (engl cyberbullying) je svaka komunikacijska aktivnost putem interneta ( kroz uporabu e-mailova, web stranica, blogova), videa ili mobilnih telefona koja služi kako bi se dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se teroriziralo na neki drugi način. Uvijek je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način naštetiti djetetu, bilo u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija, poziva ili neugodnih komentara.

Elektroničko nasilje razlikuje se od „tradicionalnog“ vršnjačkog nasilja prema izloženosti (kod kuće i na mjestima koja su ranije bila sigurna za dijete), dostupnosti (prisutno je 24 sata na dan, svih 7 dana u tjednu), mnogobrojnijoj publici i svjedocima, anonimnosti koja olakšava kršenje socijalnih normi te kod žrtve pojačava osjećaj nesigurnosti i straha radi čega posljedice takvog oblika nasilja ponekad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. S obzirom da ne dolazi do fizičkog kontakta između žrtve i publike, djeca i mladi teže vide i razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti.

Zbog nepostojanja srama i straha koji su prisutni kad se sve odvija u fizičkom svijetu, komunikacija koja se odvija na internetu je često grublja i manje se pazi na riječi, često i zbog anonimnosti te zbog osjećaja da će sve proći nekažnjeno ukoliko se pošiljatelj poruke skriva npr. iza nadimka. Ponekad je kriva i interpretacija napisanog – za razliku od stvarnog svijeta gdje je intonacija u govoru dovoljna da se zna da se ne misli ozbiljno.

Iako je provedeno malo istraživanja na temu međuvršnjačkog nasilja putem interneta, rezultati nekih istraživanja vrlo su zanimljivi. Istraživanje koje je provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba u suradnji s Hrabrim telefonom na uzorku od 1489 djece, koja žive na području čitave Hrvatske u dobi od 11 do 18 godina pokazalo je da je svako peto dijete nekoliko puta ili čak često primalo uvredljive komentare putem Facebooka, iako ih je više od polovine zamolilo pošiljaoca da s tim prestane. Čak 16 posto djece je priznalo da im je netko provalio u profil te je u njihovo ime objavljivao neugodne stvari o njima, a 15 posto je barem jedanput, putem Facebooka, primilo prijetnju.



Svako deseto dijete u Hrvatskoj imalo je bliski susret sa cyberbullyingom, a najugroženija skupina su tinejdžeri između 15 i 16 godina. Da su ovi rezultati istraživanja alarmantni, potvrđuje i "slučaj" jedne 13-godišnje djevojčice iz Hrvatske koja je prošla pravi pakao nakon što je jedan njezin vršnjak na Facebooku objavio njene slike u donjem rublju, nakon čega se djevojčica našla na meti ismijavanja, uvreda i prijetnji.

Znakovi izloženosti cyberbullyingu su različiti, no najčešće uključuju ove simptome:

Cyberbullying je i kažnjiv zakonom, a može biti riječ o više kaznenih djela –kleveti, uvredi, prijetnji, iznošenju osobnih ili obiteljskih prilika. Zakonom je kažnjiva i svaka vrsta seksualnog uznemiravanja preko interneta, no međutim ako je zlostavljač osoba mlađa od 14 godina, nije kazneno odgovoran i u tom slučaju policija (ako se radi o kaznenom djelu) obavještava Centar za socijalnu skrb koji provodi postupak.