Znaš li ih? Zanimljive činjenice o jogi koje će te potaknuti na vježbanje

Sve više ljudi se bavi jogom i slobodno možemo reći da je postala dio života modernog čovjeka. Joga je drevna praksa koja pomaže kod mentalnog i tjelesnog zdravlje te djeluje na opću dobrobit. Mnogo je izravnih i neizravnih zdravstvenih prednosti prakse joge, poput poboljšanja imuniteta, pozitivno utječe na visoki krvni tlak i dijabetes. Između ostalog poboljšava živčani i probavni sustav, ali pomaže i u borbi protiv depresije, anksioznosti i stresa.

No, možda su se zbog te sve prisutnosti joge oko nas stvorili i neki mitovi. Pa postoji uvjerenje da jogu mogu raditi samo fleksibilni ljudi i da je najvažnije napraviti stoj na glavi, ali sve se to dogodilo zbog fotografija ljudi u neobičnim asanama na društvenim mrežama. No, joga je puno više od toga, U prijevodu riječ "joga" znači "jedinstvo" i povezuje nas sa sobom i svijetom oko sebe. Stoga ako si razmišljala da probaš raditi jogu, dobro je znati neke zanimljive činjenice:

Ne moraš biti fleksibilna da bi radila jogu

Ovo je isto kao da se kaže da je potrebno biti u formi da bi otišla u teretanu. Možda postoji odnos između joge i fleksibilnosti, ali fleksibilnost nije preduvjet za bavljenje jogom.

"Ne moraš dodirivati ​​prste na nogama da bi vježbala jogu. Ako želiš dodirnuti prste, možeš saviti koljena. Bez obzira jesi li fleksibilna ili ne, to ne smije utjecati na vježbanje. S vremenom će ti joga pomoći da postaneš fleksibilnija i zato je zovemo praksom. Fleksibilnost je rezultat joge, a ne preduvjet", objašnjava učiteljica joge Kelly DiNardo.

Joga je više od istezanja

Kada kreneš s praksom joge prolaziš kroz niz asana (poza) koje mogu izgledati i koje se osjećaju poput istezanja. No, fizički element joge samo je dio šire slike. "Temelj joge je dah. Istinski cilj joge je pomaknuti svoje tijelo, povezati se s dahom i biti u sadašnjem trenutku. Stvarni 'cilj' je osloboditi višak energije kako bismo mogli sjediti i meditirati", kaže Rose.

Ovo su neki od razloga zašto se joga smatra praksom, a ne vježbom. Osim toga praksa joge nije samo fokusirana na ono što se događa tih 60 minuta na prostirci za jogu. Radi se o onome što nosiš iz te 60-minutne prakse u život.

Važno je izbjegavati uspoređivanje s drugima

Svakog joga privlači zbog nekih osobnog razloga. Kad vježbaš, u svom si tijelu, na prostirci i u vlastitom iskustvu. Gledanje u druge ljude kako bi provjerila jesi li u pravoj pozi razlikuje se od prosuđivanja jesu li drugi bolji. Umjesto toga, poslušaj učitelja, provjeri svoju usklađenost, otkrij dah i budi u vlastitom iskustvu.

Dobrobiti za tijelo

Povećava mišićnu snagu i tonus: kada svoju snagu gradiš kroz asane, uravnotežuješ je sa svojom fleksibilnošću (često se to propušta tijekom treninga u teretani ili s utezima).

Štiti kralježnicu i poboljšava držanje: dobro uravnotežena praksa pomoći će ti u održavanju gipkosti diskova, kao i kod problema s kralježnicom zbog sjedenja.

Povećava protok krvi: joga unosi više kisika u stanice zbog čega cijelo tijelo bolje funkcionira.

Oslobađa napetost u udovima: kada počneš vježbati jogu, primijetit ćeš gdje držiš napetost u tijelu. Zapešća, ruke i ramena obično su napetija područja tijela.

Joga može biti lagana ili izazovna, a sve ovisi o tebi

"Joga nije nužno konvencionalno 'teška', ali puno je izazovnija nego što mnogi misle. Poze uključuju mišiće koji se ne koriste često ili se obično ne drže u ovakvim položajima . Rezultat toga je da se početnici iznenade težinom asana na početku prakse", objašnjava učiteljica joge Kim Kirkpatrick-Thornton.

Ako si tip koji voli trčati, dizati utege, prolaziti kroz intervalne treninge visokog intenziteta i općenito se oznojiti možda će ti se joga učiniti prespora ili bez izazova. Joga nije namijenjena vježbanju u tradicionalnom smislu, ali može biti teška ili lagana ovisno o tome što želiš. Postoji mnoštvo joga poza poput vrane ili škorpiona koje nude nevjerojatne izazove.